poČeci

“Kada slušamo stih narodne pesme i kada čujemo narodnu melodiju i njen neobuzdani ritam, ispunimo se ponosom, to su neiscrpni trezori iz kojih će se umetnost jednog naroda hraniti dugo, večito.” (Dušan Skovran - dirigent

Krajem 1940-ih godina na našem području je kulturni život bio na zavidnim nivou. U Adi su formirane dve kulturne grupe, jedna na srpskom, a druga na mađarskom jeziku. Rast životnog standarda stanovnika je omogućio roditeljima da svoju decu i muzički obrazuju. Učili su ih nekvalifikovani muzičari. Zato se na početku 1950-ih godina pokazala potreba za osnivanjem muzičke škole.
Uslovi nisu bili takvi, da se otvori muzička škola i zato je 1958/59 školske godine otpočelo rad izdvojeno odeljenje senćanske muzičke škole u Adi. Radom tog odeljenja rukovodio je učitelj Ferenc Sečenji. Interesovanje je bilo ogromno, jer nakon prijemnog ispita upisalo se 150 učenika. Nastava je tekla pod vrlo lošim uslovima: u Adi u prostorijama pozorišta, a u Molu u učionici osnovne škole. Nakon toga odeljenje radi u Kulturnom centru u Adi, a u Molu u Osn. šk. “Petefi Šandor” i u Dečjem domu. Dve godine smo radili u okviru senćanske muzičke škole.
U međuvremenu su se prilike poboljšale, dobili smo nameštaj, jedan bolji klavir, dve harmonike, metronom, dve učionice i jednu nameštenu učionicu za izvođenje nastave solfeđa.
Konkursom smo uspeli da dobijemo tri nastavnika sa odgovarajućom školskom spremom.
1960/61 školske godine već je Muzička škola u Adi otpočela samostalan rad pod imenom “Bela Bartok” i rukovodstvom F. Sečenji.
Izvod iz zapisnika – od 24. 08. 1960. god. u 18h
“U prvoj tački dnevnog reda rukovodilac odeljenja S. F. govori o mogućnostima odeljenja što sadrži akta br. 21/1960. i moli školski odbor, da predloži Narodnom odboru da prihvati otvaranje samostalne muzičke škole. Školski odbor je taj predlog jednoglasno usvojio.
Zatim su prihvatali predlog da škola dobije ime “Bela Bartok.”
Članovi predsedništva školskog odbora su bili Čanji Ferenc – predsednik, Varnju Šandor – sekretar i Mrkšić Ljubica – blagajnik.
Međutim od Sente se nije moglo odvojiti, jer su njihovi nastavnici vodili gudački i duvački odsek, ali sad već kao spoljni saradnici Muzičke škole “Bartok Bela”. Sem njih i dalje su radili Volf Katalin (klavir) i Napik Balaž (harmonika) koji je inače mnogo doprineo osnivanju škole.
Muzička škola je bila dobra osnova za osnivanje hora i orkestra. Već prve godine postiže lepe rezultate; duvački orkestar na pionirskim igrama na Paliću, a hor na pokrajinskoj smotri muzičkih škola u Kikindi.
11. 06. 1961. godine na završnom koncertu, koji je bio održan u Zadružnom domu, učenici i nastavnici su prikazali plod svog rada. Ova tradicija se nastavlja do današnjeg dana. Nastupali su solisti, hor i orkestar.
1961/62 šk. god. se dogodila promena. Dosadašnji direktor je dao ostavku. Tada je došao na čelo škole Cvitko Ferenc.
Novi nastavnici: Cvitko Roža (nastavnik solfeđa), Jakobovič Andor (nastavnik harmonike) i Pope Mihajlo (nastavnik duvačkih instrumenata) – on je kasnije postao poznat u svetu i priznat profesor Ljubljanske muzičke akademije.
Ne možemo mimoići decembar 1961. godine. Tadašnji direktor Osnovne škole “Novak Radonić” u Molu je zamolio nastavnike muzičke škole da kulturnim programom ulepšaju novogodišnji program škole. Ovim gestom započinje četrdesetogodišnja saradnja sa osnovnim školama u opštini.
U istoj školskoj godini se oseća potreba i za polugodišnjim koncertom. U Molu je održan 13. 01. 1962. god. a u Adi 14. 01. 1962. god. Završni koncerti su održani: 05. 05. 1962. u Zadružnom domu u Adi, a 06. 05. 1962. u Domu kulture u Molu. 24. 06. 1962. god. je bila podela đačkih knjižica, povezana sa koncertom, na kojem su učenici svirali po jednu kompoziciju, na veliku radost svojih roditelja.
1962/63. školske godine muzička škola počinje rad sa 188 učenika i 11 nastavnika: Edelenji Ilona, Volf Katalin, Duletić Nada, Cvitko Roža, Cvitko Ferenc, Jakobovič Andor, Fabijanović Cecilija i Remete Ireneus. U istoj godini je imenovan Jakobovič Andor za rukovodioca izdvojenog odeljenja muzičke škole u Molu.
Na predlog Cvitko Ferenc u ovo vreme se osniva ađanski mešoviti hor, koji je uspešno nastupao na mesnim svečanostima, gostovao po Vojvodini i u Mađarskoj (Zalaegerseg, Nađkaniža).
U aprilu 1963. godine naša se škola preselila u zgradu Beko-a.

Novije doba…

Značajan period započinje u životu naše škole dolaskom na rukovodeći položaj poštovanog našeg kolege Andora Jakoboviča (izabran je 12. 09. 1968. godine). Već 1969. osniva veliki gudački orkestar – koji svake godine učestvuje na Vojvođanskom festivalu muzičkih društava gde osvaja srebrnu ili bronzanu plaketu. Pod njegovim rukovodstvom započinje rad i orkestar harmonike.
1974.god. osniva se kamerni orkestar “Bartok” pod rukovođstvom Birkaš Janoša. I ovaj sastav sa učestvuje na Vojvođanskim festivalima. (3 bronzane, 5 srebrnih i 9 zlatnih plaketa) Ovaj orkestar je gostovao i u inostranstvu i jedini je iz Vojvodine koji je učestvovao na koncertu koji je priređen u čast 23. konferencije UNESCO – a u Centru Sava. Više puta su organizovali zajednički koncert sa Subotičkim horom Pro Musica.
U Puli na međunarodnom takmičenju 1977. God. harmonikaški orkestar pod rukovodstvom nastavnice Lipai Monike osvaja II mesto. Na istom takmičenju kvartet harmonike pod vođstvom nastavnice Rakoš Rože osvaja I mesto. Ne sme se izostaviti ime učenika, violiniste Jakobovič Arpada koji je kao prvak okruga i prvak Vojvodine, u Ohridu osvojio II mesto u Jugoslaviji.
1976./77. Školske godine škola ima 188 učenika i 13 nastavnika. Postoji pripremno odeljenje, odsek violine, harmonike i klavira.
1989. godine naša škola zauzima značajno mesto u kulturnom životu Opštine. Nastavnik Birkaš Janoš je izabran za direktora. U ovoj školskoj godini su radili horovi i u Molu i u Adi. Ponovo se osniva harmonikaški orkestar pod rukovodstvom nastavnice Lipai Monike.
Učenici naše škole na takmičenju učenika i studenata u pančevu 14. III osvojili su I i III mestoi stekli su pravo da učestvuju na Saveznom takmičenju u Sarajevu, na kojem Varga Helena – violončelo – osvojila III mesto.
U ovoj godini se škola preselila u zgradu Zadružnog doma, gde se i danas nalazi.
Na žalost 1989. Godina nam je i veoma tužna jer smo izgubili Jakobovič Andora našeg poštovanog kolegu i bivšeg direktora.
Na 27. Smotri Muzičkih društava pokrajine 3. VI 1990. Godine u Rumi, gudački orkestar pod rukovodstvom nastavnika Birkaš Janoša osvojio je zlatnu plaketu.
Na istom mestu 1991. God. Revijski orkestar dobija nagradu publike i III mesto, a kamerni orkestar “Bartok” osvaja I mesto.
Na 36. Festivalu muzičkih škola Srbije u Senti 12. IV 1992. U ukupnom plasmanu smo bili na II mestu a i naši pojedinci su postigli lepe rezultate.
Veoma tužan dan je za naš kolektiv je 06. II 1993. godina jer smo ponovo izgubili mladog, sposobnog kolegu, nastavnika harmonike Barna Oto – a.
Da se u muzičkoj školi “Bartok Bela” radi savesno i sa puno entuzijazma svedoče i bezbrojni uspesi na festivalima: u Valjevu, u Subotici, u Rumi, u Boru, u Negotinu,u Smederevu id. kao i  bezbrojni nastupi kod nas i u inostranstvu, zajednički koncerti sa orkestrima, horovima i solistima iz drugih gradova naše zemlje.
1998. godine Muzička škola “Bartok Bela” dobija mladalački elan kroz ličnost Roža Ildiko koja rukovodi radom škole.
Škola nastavlja tradiciju, pobedama na festivalima i osvajanjem I II III mesta na takmičenjima u Beogradu, u Aranđelovcu u Smederevu… zajedničko muziciranje sa muzičkim školama iz drugih gradova. U kulturnom životu opštine zauzima značajno mesto; sa svojim polugodišnjim i godišnjim koncertima; učestvovanjem na otvaranju raznih izložbi, i na svečanostima.
Uspostavili smo kontakt i saradnju sa više muzičkih škola u Vojvodini i nastavljaju se tradicionalni zajednički koncerti škola pored Tise.
Postali smo bratska škola sa Nižom umetničkom školom u Mindsentu u toku marta 2000. Godine. Organizovan je i zajednički koncert u Adi.

BivŠi nastavnici i saradnici i period njihovog zaposlenja u naŠoj ustanovi:

  • Sečenji Ferenc (?), Buču Nandor (?), Vaš Pal (?), Napik Balaž (?), Barši Jene (?), Erdeg Irma (?), Popović Gizela (?), Kragujević Magda (?), Duletić Nada (?), Keceli M. Maria (?), Remete Ireneus (?), Varga Antal (?), David Janoš (?), Fabijanović Cecilija (?), Buzaš Endre (?), Borđoški Julija (?), Bakoš Agneš (?), Kreps Šandor (?), Dančo Eržebet (?), Čanji Ferenc (?), Čanji Roža (?), Cvitko Franjo (1961 – 1968), Cvitko Roža (1961 – 1972), Jakobovič Andor (1962 – 1989), Edelenji Ilona (1961 – 1964), Volf Katica (1963 – 1967), Kuzmanović Angelina (1964 – 1968), Lipai Monika (1964 – 1998), Tot Eržebet (1964), Pope Mihajlo (1964 – 1966), Birkaš Janoš (1966 – 2002), Birkaš Magdolna (1967 – 2002), Holikov Nada (1967 – 1972), Kokai Deli Marta (1968 – 1975), Kovač Ester (1969 – 1979), Kelemen Marta (1969 – 1971), Kelemen Andraš (1971), Lipai Monika (1971 – 2013), Manji Otilia (1972 – 1975), Kis Etelka (1973 – 1990), Baranji Žužana (1974 – 1978), Kolesnikov Sabo Ksenija (1975 – 1980), Horvat Valerija (1975 – 1997), Cvitko Marija (1976 – 1978), Pap Gizela (1975 – 1978), Feješ Veronika (1976 – 1978), Rakoš Roža (1977 – 2012), Sremac Mak Jelica (1977 – 2005), Rafai Ildiko (1978), Farkaš Lajoš (1978 – 1999), Farkaš Tajti Margit (1978 – 1999), Roža Rozalia (1978 – 2012), Popov Klara (1979 – 1985), Nađpal Ilona (1979 - 2016), Barna Oto (1981 – 1993), Rakoš Jožef (1981 – 1982), Nišić Kornelia (1984 – 2010), Tot Anastazia (1985 – 2005), Matić Ilona (1986), Barčik Hedi (1988 – 1990), Aranjoš Natalija (1988 – 1991), Jakobovič Arpad (1989 – 1991), Morvai Livija (1989 – 1990), Botoš Erika (1990 – 1991), Bata Lidija (1990 – 1993), Pauzenberger Ildiko (1990 – 2010), Geci Ilona (1991 – 2005), Pauzenberger Andraš (1992 – 1993), Mak Andraš (1992 – 2004), Čović Zlatko (1993 – 1994), Svičević Merilin (1993 – 1999), Siriški Jasmina (1995 – 2013), Gubik Jožef (1996 – 2004), Guljaš Silvia (1998 – 1999), Filipović Dejan (1999 – 2004), Latak Žužana (1999 - 2017), Levai Ištvan (2001 – 2002), Seleši Melinda (2001), Mesaroš Livia (2002 – 2003), Šoti Lenke (2002 – 2003), Zombori Geza (2002 – 2004), Kurunci Tertelji Maria (2002 - 2018), Nothof Gabriela (2003 – 2004), Erdeljan Jelena (2004 - 2015), Subotički Nadina (2004 - 2016), Urban Ildiko (2004 - 2018), David Aniko (2005 – 2008), Doža Gabriela (2006 – 2010), Ostojić Ljiljana (2006 – 2007), Marjanović Dragana (2006 - 2016), Ilija Vera (2006 - 2017), Astaloš Alfred (2008 – 2010), Balint Marta (2008 – 2010), Riđički Maja (2008 – 2010), Petković Oliver (2009 – 2012), Bećak Adriana (2010 – 2014), Tomljenović Maria (2010 – 2013), Višnjei Marta (2010 – 2014), Pinter Oliver (2010 - 2017), Vranjković Milica (2013 - 2014), Solar Eržebet (2014 - 2018), Tarapčik Jožef (2015 - 2019), Hodik Beata (2017 - 2018), Dulić Marko (2018 - 2019), Rankić Slobodan (2018 - 2019), Parčetić Marko (2019), Nađ Arpad (2009 - 2019), Feher Oršolja (2020)..